Koronavirus
Vi i vaše poslovanje krećete u novu stvarnost. Pogođeni su vaši lanci opskrbe, vaša radna snaga, vaša prodaja i vaše financijsko zdravlje. Možda ćete također morati provjeriti jesu li vaše upravljanje, upravljanje rizikom i regulatorne kontrole još uvijek primjereni svrsi. Čak i ako su vaše tvrtke uspjele održati poslovanje i možda se čak proširiti, suočit ćete se s novim izazovima.
Dok vodite svoje poslovanje i svoje ljude kroz sve ove promjene, trebali biste ponovno razmisliti o svakom aspektu svog poslovanja, od svog poslovnog modela do svoje strategije. Poželjet ćete pregledati i ponovno izgraditi svoju otpornost i identificirati sve prilike za rast.
U našem Rethink Hubu pronaći ćete mnoštvo savjeta i praktičnih smjernica koje će vam pomoći da preispitate način na koji radite.
Kako COVID-19 utječe na okoliš?
Utjecaj COVID-19 na okoliš bio je raznolik. Iako je pandemija dovela do poboljšanja okolišnih uvjeta, bilo je i drugih negativnih učinaka, od kojih su neki očiti, a drugi manje.
Ukratko, pozitivni učinci su smanjene emisije stakleničkih plinova, poboljšana kvaliteta vode, smanjeno onečišćenje bukom, poboljšana kvaliteta zraka i u nekim slučajevima obnova staništa divljih životinja. Negativni učinci su povećani medicinski otpad, nasumično odlaganje zaštitne opreme, povećanje komunalnog otpada i smanjeni napori za recikliranje.
Dok se svijet dogovorio o međunarodnoj istrazi o podrijetlu, rukovanju i odgovoru na virus, čiji će rezultati vjerojatno biti vidljivi tek nakon dugog niza godina, mnogi su došli do zaključka da je uzrok globalne pandemije rezultat ljudske aktivnosti, kao što su krčenje šuma, trgovina životinjama i povećana urbanizacija. Iako je napredak u medicini spriječio mnoge epidemije, mnogi su nagađali da je samo pitanje vremena kada će se dogoditi globalna pandemija ove veličine.
COVID-19 postao je jedna od najraširenijih zoonoza, što je dovelo do 1,5 milijuna smrtnih slučajeva u manje od godinu dana.
COVID-19 posljednja je od nekoliko nedavnih zoonotičnih bolesti kod ljudi i pokazuje kako su ljudsko zdravlje i priroda usko isprepleteni. Interakcija s prirodom mogla bi izložiti ljude nizu životinjskih bolesti. Naime, svake se godine javljaju oko tri do četiri nove zarazne bolesti, od kojih većina potječe od divljih životinja. Tijekom posljednjih 30 godina, otprilike 60-70% novih ljudskih bolesti bilo je zoonotičnog podrijetla. Rast izbijanja zoonoza znak je sloma u odnosu između ljudi i prirode i vjerojatno će se pogoršati.
Drastično rastuća količina kućnog i medicinskog otpada jedan je od ključnih negativnih ishoda COVID-19. Koronavirusni otpad postao je novi oblik globalnog onečišćenja. Usvojena karantena, izolacija i socijalno distanciranje doveli su do odgovarajućeg povećanja količine krutog otpada iz kućanstava (15-25%) te značajnog povećanja nastajanja medicinskog otpada u zdravstvenim ustanovama (od 10 do 20 puta).
Od početka 2020. godine ogromna količina dezinficijensa primijenjena je na cestama, poslovnim i stambenim područjima kako bi se istrijebio virus COVID-19. Ovi dezinficijensi mogu ubiti neciljane korisne vrste i stvoriti ekološku neravnotežu. Velik dio dezinficijensa i antiseptika, kao što je sapun za ruke koji sadrži visok postotak pesticida triklosan koji ometa hormone (TSC - triklosan se pretvara u dioksin, vrlo otrovni spoj kada je izložen sunčevoj svjetlosti), prirodno pronalazi put u naše vodene sustave.
Povećani otpad uzrokovan COVID-19 također je utjecao na sustave upravljanja otpadom (WM). Smanjena zaposlenost/radnici smanjili su napore u recikliranju što je dodatno pogoršalo izazove u prikupljanju i odlaganju općeg otpada. Općinski proračuni su oslabljeni zbog povećanih troškova zdravstvene zaštite i provedbe propisa o socijalnom osiguranju. Nekoliko vlada uvelo je ograničenja na obujam aktivnosti recikliranja kako bi se smanjio rizik od zaraze virusom.
Bilo je još toliko izravnih i neizravnih posljedica pandemije COVID-19 koje će se ostvariti u narednim mjesecima, pa i godinama, ali ono što je vidljivo čak i u kratkom roku je hitnost da svi ustanemo i promislimo kako možemo igrati ulogu u zaštiti i rehabilitaciji zemaljske bioraznolikosti koja trenutno balansira na ivici noža.
Povratna izgradnja, imajući na umu održivost, bit će ključna za naš budući prosperitet. Ispod je osam mogućih strategija koje bi trebale razmotriti sve razine vlasti, poslovanja i zajednice:
Usredotočite se na korištenje manje energetski intenzivnih industrija, čišća goriva, tehnologije i izgradnju snažnih energetski učinkovitih politika.
Promicanje korištenja javnog prijevoza umjesto osobnih vozila, popularizacija javnog dijeljenja bicikala kao ekološki prihvatljivog i zdravog prijevoza.
Sve veći udio obnovljivih izvora energije — sunca, vjetra, hidroenergije, geotermalne topline i biomase.
Kontrola pročišćavanja vode u industrijskoj i komunalnoj uporabi, ponovna uporaba pročišćenih otpadnih voda za čišćenje cesta, ispiranje WC-a itd.
Uvođenje novih radnih navika, poput potpunog ili djelomičnog načina rada na daljinu, kao i promicanje zdravog i zelenog načina života u društvu.
Provođenje opsežnih kampanja podizanja svijesti o pravilnoj segregaciji otpada, rukovanju i metodama zbrinjavanja, kontroliranje odlaganja opasnog i infektivnog medicinskog otpada prema smjernicama WHO-a.
Jačanje prakse ekoturizma i promicanje održivog načina života, očuvanja kulture i očuvanja biološke raznolikosti.
Aktivno sudjelovanje međunarodnih tijela (Program UN-a za okoliš) u pripremi novih politika i koordinaciji njihove provedbe
BDO je tu za vas u cijelom svijetu
Putem naše globalne mreže, tu smo za vas u 167 zemalja diljem svijeta – čak i posebno u vrijeme pandemije koronavirusa. Na web stranici naše mreže pronaći ćete pregled usluga BDO-a u drugim zemljama za pitanja iz međunarodnog konteksta, kao i interaktivni alat koji vam jednim klikom daje mjere i kontakt osobe iz mnogih zemalja.